29. godišnjica prisjećanja žrtvi srpskih zločina na području Vukovara i okolice

Tijekom cijelog studenog s emotivnom teškoćom prisjećamo se brojnih žrtava velikosrpske agresije na području Vukovara i njegove okolice. Mnogobrojni građani diljem Republike Hrvatske i izvan njenih granica dvadeset i devetu godinu za redom, prisjetit će se teških zločina počinjenih u Vukovaru, Sotinu, Borovom Naselju i farmi Lovas, Lužcu, Borovom selu, Bogdanovcu, na Putu spasa, tvornici Velepromet i farmi Ovčara, za vrijeme hrvatskog oslobodilačkog rata.

Tijekom Domovinskog rata stradali su mnogi hrvatski prostori, no zbog iznimne blizine Srbiji, time i vojno-strateške važnosti, područje Vukovarsko-srijemske županije pretrpjelo je teška razaranja koja su odnijela nekoliko tisuća života i nanijela materijalna oštećenja. S namjerom stvaranja Velike Srbije, srpske snage su pri osvajanju teritorija provodile vojnu strategiju zauzimanja neobranjenih sela, ubijanja nesrpskog stanovništva i srpskih domicila koji nisu podržavali njihove ciljeve, te dodatnog naoružanja i mobiliziranja vojske iz Srbije. Srpski pobunjenici, zbog potpore Jugoslavenske narodne armije, raspolagali su s mnogobrojnim oružjem i imali su pristup zrakoplovnom naoružanju. Hrvatsku obranu činilo je oko osam stotina pripadnika policije i tek formiranog Zbora narodne garde, s oko 1.000 dobrovoljca iz cijele Hrvatske te Bosne i Hercegovine bez vojnog iskustva sa slabim naoružanjem. Na teritoriju Vukovarsko-srijemske županije počinjeni su mnogobrojni zločini protiv čovječnosti, do danas nisu poznate sve žrtve i za mnogim osobama se traga, a svi odgovorni za ratne zločine još uvijek nisu pravno procesuirani. Prema službenim izvorima, s istočnih prostora Hrvatske prognano je 22.000 osoba, 3.200 ih je završilo u logorima, a 2.717 osoba je ubijeno. Od toga je poginulo do 600 branitelja, dok su ostali zarobljeni ili ranjeni, a trećina ih se uspjela probiti iz Vukovara.

Tenzije između hrvatskog stanovništva i srpskih domicilnih pobunjenika postojale su već 1990-ih, a situacija se pogoršala u proljeće 1991. godine. Srpski pobunjenici 2. svibnja u Borovom selu zaustavljaju policijsku ophodnju iz zasjede te ubijaju dvanaestoricu redarstvenika MUP-a. U kolovozu 1991. osvojena je Baranja i okupirana su gotovo sva sela vukovarske okolice, a od rujna usljeđuju izravni napadi na Vukovar te okupacija ostalih područja na kojima su bili hrvatski branitelji i mještani. Tako je 14. listopada u Sotinu stradalo 68 mještana, a najveći dio njih ubijen je nakon okupacije. Posmrtni ostaci njih 17 još uvijek nije pronađeno. Takozvani „kukuruzni put“, koridor kroz polja od Vukovara do Vinkovaca, preko Lušca, Bogdanovaca i Marinaca, kojim su dolazile nove snage branitelja te se odvijalo snabdijevanje ratnom opremom, hranom i sanitetskim materijalom za bolnicu, nakon okupacije Vukovara služio je kao izlazna ruta iz grada nazvana Putem spasa, međutim put je napadnut 17. listopada te su mnogi hrvatski branitelji poginuli, a civili ubijeni. Na spomenutoj trasi nalazilo se mjesto Lužac koje je napadnuto 2. studenog. U napadu je 133 osoba izgubilo život, od toga 89 mještana, a za četraestero se još uvijek traga. Padom Lužca vukovarski branitelji bili su odsječeni od branitelja u Borovom Naselju što je otežalo daljnje operacije hrvatskih snaga u obrani Vukovara. Nedugo nakon, 10. studenog opkoljeno je mjesto Bogdanovac gdje su svi mještani koji su ostali u selu likvidirani. Pet dana poslije, srpske vojne snage prodrle su na područje Županje i zauzele Lipovce, Apševce i Podgrađe.

Vukovar, danas progrlašen mjestom posebnog pijeteta, bio je opkoljen srpskim snagama gotovo tri mjeseca tijekom kojih je grad napadnut više puta topničkom i zrakoplovnom artiljerijom te pokušajima upada pješadije u grad. Prethodnim okupiranjem okolnog područja, posustaje i obrana Vukovara, te od 17. do 20. studenog, zbog velikog broja civila i ranjenih, vukovarski branitelji prestaju s organiziranim otporom. Branitelji Mitnice predali su se snagama JNA 18. studenog, a branitelji Borova naselja, s velikim brojem civila, predaje se 20. studenog. Tada je i potpisan sporazum europskih, hrvatskih i predstavnika JNA kojim se vukovarska bolnica proglašava neutralom i demilitariziranom zonom. Međutim, protivno načelima dogovorenih međunarodnim sporazumom, srpske paravojne formacije i pripadnici JNA, ulaskom u pali Vukovar izvršavaju još veće zločine nad civilnim stanovništvom, ranjenicima i zarobljenicima. Prilikom topničkog napada 19. studenog, zapalila se zgrada Borovo Commercea, tadašnje ratno sklonište i bolnica u Borovom Naselju, pri čemu je poginula 51 osoba, a 115 ih je odvedeno u srpske koncentracijske logore. U blizini, na farmi Lovas, pronađena je masovna grobnica iz koje je 2001. ekshumirano 24 posmrtna ostatka hrvatskih branitelja i civila. Više stotina civila i ranjenika, 20. studenoga biva odvezeno iz vukovarske bolnice u skladišni prostor Velepromet te na poljoprivrednu farmu Ovčara udaljenu pet kilometara od Vukovara. Kroz Velepromet, najveći srpski koncentracijski logor na području Hrvatske, prošlo je 10.000 ljudi, ubijeno je njih 724, a neki se još uvijek smatraju nestalima. Više tisuća zarobljenika prebačeno je iz Veleprometa u logor Sremska Mitrovica u Srbiji, a još veći broj ih je prognano. U hangarima na Ovčari, u sklopu poljoprivrednog industrijskog kombinata, pripadnici srpskih paravojnih formacija zarobljenike su ubili te bacili u masovnu grobnicu koju su nekoliko mjeseci kasnije otkrili strani novinari, a potvrdile međunarodne komisije. Nakon ekshumacije posmrtnih ostataka 1996. godine, identificirano je 211 osoba, a 55 ih se još vodi nestalima.

Veliki broj logora i grobnica još uvijek nije pronađen te hrvatska vlada i dalje aktivno radi na procesuiranju svih ratnih zločina počinjenih u Domovinskom ratu i pronalaženju svih stradalnika. Prema Ministarstvu hrvatskih branitelja još uvijek se traga za 525 osoba nestalih u Domovinskom ratu s područja Vukovarsko-srijemske županije, odnosno 386 s područja Grada Vukovara te su prikupljena saznanja o postojanju dodatne skrivene masovne grobnice – Ovčare 2. Osim brojnih ljudskih žrtava, Vukovar kao grad pretrpio je razaranje ozbiljnih razmjera. Uništeni su stambeni objekti, infrastruktura, kulturno-povijesni spomenici, državne institucije te parkovi. Razrušeni su obiteljski domovi, škole, bolnica, a od kulturno-povijesnih spomenika stradali su vukovarski vodotoranj, dvorac Eltz i crkve. Dvorac Eltz, dio kompleksa Gradskog muzeja Vukovar, prva je građevina bombardirana tijekom rata. Dvorac je bio srušen do temelja, a obnovljen je 2011. godine. Vodotoranj je tijekom rata bio pogođen s više od 600 neprijateljskih projektila i postao je simbol stradanja i otpora jer se tijekom opsade grada, sve do njegovog pada 18. studenog, s vodotornja vijorila hrvatska zastava koju je uvijek iznova podizao Ivica Ivanika.

Mještani, branitelji, pripadnici vojske i policije te državni čelnici, svake godine od nezavisne Republike Hrvatske svečanom komemoracijom, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, obilježavaju spomen na ove ratne događaje i njihove stradalnike. U Vukovaru program u sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. odvija se tijekom polovice studenog, a središnji dan obilježavanja je 18. studeni. Na 18. studeni, tradicionalno ide Kolona sjećanja koju predvode hrvatski branitelji Vukovara s članovima obitelji poginulih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih s tog područja, zatim im se priključuju svi ostali branitelji te građani s predstavnicima državnih, regionalnih i lokalnih vlasti. Prema procjenama organizatora prošle godine je u koloni bilo više od 60.000 ljudi. Program po običaju završava manifestacijama naziva „Svjetlosna rijeka sjećanja“ te „I u mome gradu Vukovar svijetli“, prilikom kojih se u Dunav puštaju svijeće u spomen na ubijene i nestale branitelje Vukovar, a u ostalim gradovima Hrvatske i šire pale svijeće u znak podrške.

Osim obljetnica, u spomen i čast žrtava podignuti su brojni spomenici te iz razdoblja Domovinskog rata potječu spomen obilježja kao što je Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata, Mjesto sjećanja – Vukovarska bolnica te Spomen dom i masovna grobnica Ovčara. Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru najveća je masovna grobnica u Hrvatskoj na kojoj je postavljeno 938 bijelih križeva. U središnjem dijelu groblja postavljen je spomenik s vječnim plamenom. Spomen dom Ovčara otvoren je 2006. godine na prostoru jednog od hangara na farmi Ovčara. U pod su ugrađene čahure koje simboliziraju zločin, dok se na stropu može vidjeti 261 žarulja u obliku zvijezda. Na zidovima su obješene fotografije ubijenih i nestalih, a izložene su i njihove pronađene osobne stvari. Nakon obnove, kao simbol hrvatskog zajedništva i vodotoranj će otvoriti vrata posjetiteljima, a prilikom obilježavanja prošlogodišnje obljetnice, u dvorištu Franjevačkog samostana postavljena je spomen ploča s popisom imena 2717 osoba, među kojima se nalaze svi poginuli branitelji, pripadnici civilne zaštite u gradu Vukovaru, zatočeni i ubijeni u srpskim koncentracijskim logorima te oni koji se smatraju nestalima. U Gradskom muzeju Vukovar stalni postav čini zbirka Muzej Vukovara u progonstvu, nastala krajem 1992. godine prema ideji solidariziranja humanog svijeta oko žrtve koju su pretrpjeli Vukovarci. Danas zbirka broji 1600 umjetnina koje su darovali umjetnici kako iz Hrvatske tako i iz inozemstva (SAD- a, Australije, Kanade, Francuske, Irana, Italije, Izraela, Njemačke, Poljske, San Marina, Slovenije, Velike Britanije i Venezuele, Bosne i Hercegovine). Zastupljeno je 406 umjetnika iz cijelog svijeta, od toga 253 umjetnika iz Hrvatske i 153 inozemna umjetnika.

Autor: Žana Jukić

Razvoj informativne platforme „Hrvatski branitelj“ UP.02.1.1.10 koji sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost iznosi 1.302.730,93 HRK.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge Priznajem.

Najnovije

Kako bi poboljšao vaše iskustvo na portalu, Jastrebarska Stvarnost pohranjuje privremene kolačiće u korisnička računala. Kolačići su tekstualne datoteke koje ne mogu naštetiti vašem računalu, a ako želite, možete ih obrisati u vašem pregledniku, no onda će vam se obavijest pojaviti prilikom sljedećeg otvaranja portala. Kolačiće možete onemogućiti u postavkama. Naša je dužnost zbog direkcije EU (EU Cookies Policy) zatražiti dozvolu za pohranjivanje kolačića. Pročitajte naše uvjete korištenja i pravila privatnosti za više informacija.

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji. Ispod je lista izvora koji automatski postavljaju kolačiće na Vaš uređaj. Možete ih pojedinačno uključiti ili isključiti u bilo kojem trenutku. Pročitajte više u našim pravilima privatnosti

Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.

Ova opcija je uvijek automatski uključena i postavlja samo jedan funkcionalni kolačić u Vaš preglednik kako bi sustav znao koje su vaše postavke. Taj kolačić spriječava nepotrebno pojavljivanje ovog prozora.

Ovaj kolačić će dozvoliti učitavanje skripte Google Analytics usluge koja prati Vaše korištenje ove stranice. Također dozvoljava instalaciju Google Analytics kolačića.

Google Analytics prati koje članke čitate, koliko vremena provodite na stranici i ostale parametre Vaše aktivnosti na našoj stranici. Koristimo Google Analytics uslugu kako bismo što bolje mogli analizirati korištenje naše stranice te na taj način pružili najbolju moguću uslugu Vama.

Isključivanjem ovog kolačića onemogućavate učitavanje skripte Google Analytics-a i onemogućavate praćenje Vašeg kretanja na ovoj web stranici.

Ovaj kolačić će dozvoliti učitavanje skripte Google Adsense usluge koja koristi prikupljene podatke o Vašim aktivnostima na internetu kako bi Vam omogućila personalizirane oglase na našim stranicama.

Isključivanjem ovog kolačića, onemogućavate Google skriptu koja instalira kolačić na Vaš preglednik koji služi kako bi Vam donio relevantne, personalizirane oglase na našoj web stranici.

Uključivanjem ovog kolačića dozvoljavate učitavanje skripte našeg partnera "Midas Network d.o.o." koja prikazuje relevantne oglase na našim stranicama.

Onemogućavanjem ovog kolačića spriječavate našem partneru "Midas Network d.o.o." prikazivanje relevantnih, sponzoriranih oglasa.

Ovaj kolačić dozvoljava učitavanje skripte koja omogućuje prikazivanje i korištenje Facebook sustava za komentiranje članaka.

Onemogućavanjem ovog kolačića spriječavate učitavanje i korištenje Facebook komentara na našim stranicama što također spriječava instalaciju Facebook kolačića koji prati Vaše ponašanje na našim stranicama kako bi Vam mogao prikazati relevantnije sadržaje kasnije.

Ova opcija dozvoljava učitavanje skripte koja omogućuje povezivanje sa sustavom "OneSignal" koji koristimo kako bismo Vas mogli obavijestiti o svim novim sadržajima na našoj stranici ako prihvatite slanje notifikacija na Vaš uređaj.

Onemogućavanjem ove opcije spriječavate učitavanje skripte za uslugu "OneSignal" koja u tom slučaju neće raditi. Ako želite obavijesti o novim sadržajima na našim stranicama, omogućite ovu opciju i prihvatite notifikacije kada Vam se pojavi prozor s upitom.

Dozvoljavanjem ove opcije prihvaćate učitavanje fonta na našoj web stranici koji dolaze sa Google-ovih servera. Google svakom takvom konekcijom prikuplja podatke korisnika.

Onemogućavanjem ove opcije spriječavate učitavanje skripte za Google Font-ove što spriječava njihovo prikupljanje podataka korisnika, ali također onemogućava učitavanje zadanog fonta na web stranici što bi moglo narušiti Vaše korištenje stranice.